Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina proglasio je jučer stanje elementarne nepogode za područje Čabra i Fužina, koji trpe posljedice ledene kiše, zbog koje je dio Gorskog kotara bez električne energije, a cestovni i željeznički promet je ograničen ili prekinut.
Tijekom nedjelje uklonjen je srušeni dalekovod, pa je autocesta Rijeka-Zagreb ponovno otvorena za dio vozila, dok su ostale prometnice u Gorskom kotaru u većini neprohodne. U 18h veći dio Gorskog kotara bio je bez struje, a prema posljednjim saznanjima koje smo dobili od čitatelja došla je struja u Delnice i Vrbovsko.
Hidroelektrana Gojak trenutačno napaja cijelo ugroženo područje Gorskog kotara u tzv. otočnom režimu koji će trajati do uspostave dalekovodnih veza.
Zbog pada napona električne energije u tom dijelu Gorskog kotara vozače nije moguće upozoriti na stanje u prometu preko promjenljive svjetlosne signalizacije, izvijestio je kasno večeras Hrvatski autoklub. Na dionici od čvora Vrata do čvora Bosiljevo pojedini tuneli nemaju električne energije, a ne rade ni benzinske crpke.
Zbog kiše koja se ledi u dodiru s tlom na dionici autoceste A 6 Rijeka-Zagreb između čvorova Oštrovica i Bosiljevo brzina je ograničena na 40 km/h! Snijeg pada između tunela Tuhobić i čvora Vrbovsko, a zimski uvjeti traju na cijeloj dionici od Kikovice do Bosiljeva.
Zbog ledene kiše i srušenih stabala za sav su promet u Gorskom kotaru zatvorene ceste:
– D3 stara cesta kroz Gorski kotar na dionici Kikovica-Gornje Jelenje-Sopač,
– D32 Gornje Jelenje-Delnice-Tršće-Smrečje-Gerovski kraj-Crni Lug-Parg,
– ŽC5031 Čabar-Plešce,
– ŽC5032 Crni Lug-Mrzle Vodice-Gornje Jelenje,
– ŽC5062 Kraljev Jarak-Fužine,
– ŽC5068 Vrata (spoj sa autocestom)-Belo Selo-Bukovac,
– ŽC5185 Mali Lug-Zamost i
– LC58036 Vrbovsko-Kučaj-Okruglica.
Što ju je uzrokovalo?
Probat ćemo vam što je jednostavnije objasniti zbog čega je došlo do ove nepogode. Oborina koja je počela padati s većih visina, u početku je krenula u obliku pahuljica, ali dolaskom do toplijeg sloja (ispod 1000 metara) djelomično se otopila zbog temperature u plusu, da bi te kapljice na kraju pri tlu ponovno ušle u hladniji sloj s temperaturama u minusu i ledile se za podlogu.
Pravilo je da temperatura pada s rastom nadmorske visine, ali kod ovakve situacije postoji hladni sloj u prizemlju, topli na oko 1000 metara i ponovno hladniji na većim visinama. Upravo taj topli sloj je presudan za pojavu ledene kiše. Da je na toj visini bila temperatura u minusu, sva oborina pala bi u obliku puno prihvatljivijeg i manje opasnog snijega.
Naslovna: Tunel Javorova Kosa u mraku, foto: Borna Grgurić
